Europan Croatia

EUROPSKI URBANITET 

Održivi grad i novi javni prostori 

Urbanizam se može definirati kao zajednički način doživljavanja grada i njegovih funkcija, ali i kao ideja urbanog prostora koji potiče zajedništvo ljudi na zajedničkim mjestima: u javnom prostoru. 

Ali gdje počinje i završava javni prostor? Može li se susjedstvo i obližnje prostore smatrati dijelom javne domene? Možemo li nazvati javnim prostorom nove kolektivne prostore od zajedničkog interesa, kao što su trgovački centri, stanice i zračne luke? 

Razmišljanje o urbanističkim projektima koji vode ka pitanju statusa javnog prostora podrazumijeva postavljanje tog pitanja u kontekst održivog urbanog razvoja, tj. prostorne transformacije koja uzima u obzir okoliš i “na održivi način” ga integrira u postupak mutacije. 

73 lokacije okupljene oko ove teme postavljaju niz povezanih pitanja koja, iako se tiču društvenih pitanja, ipak predstavljaju probleme specifične za prostor. 

ŠIRENJE KAO TEMA 

Danas je tema kako izbjeći iracionalno širenje gradova, čime se gube prirodne ili poljoprivredne površine koje bi trebalo očuvati ili čak poboljšati. Na nekim lokacijama natjecatelji su se suočili s pitanjem koji je najučinkovitiji način suočavanja s mogućnošću širenja. 

Tako si gradovi postavljaju pitanje kako komprimirati širenje uz glavne prometnice kako bi ograničile mreže i uskladile novu urbanizaciju uz njih. 

Drugi se gradovi suočavaju s problemom granice između grada i prirode. Kako završiti grad na određenim mjestima s ciljem poboljšanja lokacija ekološke vrijednosti? Kako ograničiti proširenje grada a ujedno postići urbani razvoj? 

LOKALNE MUTACIJE 

Izbjegavanje kolonizacije prirodnog zemljišta za potrebnu urbanizaciju primorava gradove na održiviju razvojnu logiku, koju bi se moglo nazvati strategijom internog proširenja. To uključuje preobrazbu već izgrađenih lokacija unutar i oko gradova. Na tim lokacijama već postoje sadržaji, industrija ili dotrajale stambene zgrade. Koji tip urbanog projekta treba predložiti kako bi se “gradio grad u gradu” u napuštenim zonama ili kvartovima koje treba revitalizirati? 

Neke od lokacija u ovom ciklusu, umjesto da predlože princip tabule rase, uzele su u obzir postojeće sadržaje kao urbanu kvalitetu i tražile infiltriranje konteksta izraženog identiteta u novo rješenje. 

Neke druge lokacije nesumnjivo ostavljaju više manevarskog prostora novom projektu jer čekaju intenziviranje namjene. 

PRILIKE ZA JAVNI PROSTOR 

Neke lokacije, koje izravno odražavaju temu ciklusa, izričito su postavile pitanje mogućnosti upravljanja dinamikom ulaganja u javnu domenu u suvremenom gradu. Kako izbjeći rizik da privatni ili privatizirani prostor nadvlada, na štetu kolektivnog aspekta grada? Kako stvoriti nove vrste javnih prostora, ne kao umjetne forme odsječene od društvene dinamike, već javne prostore povezane sa životnim prostorima, koji koriste mogućnosti koje nudi postojeći urbani teritorij? 

U nekim situacijama zahtjev je bio stvoriti prostore za “soft mobilnost”. Kako bi se otkrila nova percepcija neistraženih urbanih područja, može ih se premrežiti mrežama različitih brzina i mjerila. 

Na drugim su lokacijama ponuđene praznine u urbanom tkivu, a natjecatelji su trebali umetnuti nove tipove javnog prostora i ispitati njihovu artikulaciju s okolinom. Između urbaniteta i privatnosti, ponovno se istražuje linija razdvajanja javnog i privatnog. 

MREŽE U POKRETU 

Što se tiče unapređenja mobilnih mreža, općine žele racionalno upravljati prometom u gradu kako bi izbjegli zagušenja i invaziju javnog prostora parkiranjem, te potaknuli raznolikost načina kretanja – javni prijevoz, soft mobilnost. Pitanje koje ova politika održive mobilnosti postavlja je postoji li novi način osmišljanja raznolikih mreža mobilnosti, ne samo iz tehničkog aspekta nego i prostorno, poput novih elemenata za aktiviranje intenziteta i urbaniteta. 

Neke lokacije obilježene su velikim infrastrukturnim potezima koji razdvajaju urbano tkanje. Ovdje je potrebno modificirati te mreže i međusobno ih povezati s urbanim fragmentima. Omogućava li transformacija prometne infrastrukture međusobno povezivanje različitih dijelova grada? 

Mobilnost stvara linearne mreže – željeznice, ceste itd. – ali također može proizvesti intermodalne spojne točke koje, ako se tretiraju samo kao tehničke strukture, također mogu povećati teritorijalnu podjelu. Je li moguće stvoriti urbanitet kroz aktivnosti spojnih točaka mreže, ali i kroz urbani prostor generiran razvojem mobilnosti? 

S druge strane, neke lokacije su u potpunosti ispunjeni mrežama. Može li se utjecaj međusobnog povezivanja smanjiti upravljanjem utjecajem mreže i njegovim raspršivanjem u okoliš kako bi se stvorio kvart? 

Europan je platforma koja promišlja o transformaciji suvremenog europskog grada. Na temelju malog broja strateških tema koje se bave odnosom grada i prirode, sredstava mobilnosti i zajedničkog prostora, različite lokacije u različitim kontekstima nude stvaran i značajan niz izazova za gradske vlasti, počevši od nove održive filozofije grada. Kroz Europan gradovi traže prostorne vizije ovog urbanog pristupa, ekološkije i kulturnije, što zahtijeva kombinaciju razmišljanja i projekata u rasponu od teritorija do susjedstva.

verso4

recto10